Količina vode na zemlji procjenjuje se na oko 1,4 milijardi km3, od čega je svega od 3 % tzv. slatka voda. Međutim, od ove količine slatkih voda praktično 2,7 % nalazi se u lednicima, podzemnim vodama i kao kapilarna vlaga zemljišta. Dio slatkih voda koja se obnavlja na Zemlji iznosi 40.000 km3, ali one nisu vremenski i prostorno ravnomjerno raspoređene na planeti. Na mnogim prostorima vladaju nestašice vode, što znači da se ne raspolaže optimalnom količinom vode upotrebljivog kvaliteta, na pravom mjestu i u pravom vremenu.




***

Već preko osamdeset zemalja svijeta oskudijeva u vodi. Ta oskudica će u narednim decenijama sve više dolaziti do izražaja zbog progresivnog povećanja stanovništva na zemlji. Očekuje se prirast stanovništva na zemlji, sa sadašnjih 5,5 milijardi, na oko 8 milijardi u 2025. godini. Globalno, godišnja stopa porasta potrošnje vode je oko 2,3%, a po procjeni se udvostručava svake dvije decenije.

***

Sve veći nedostatak pitke vode stvara ozbiljne probleme - političke i ekonomske, što sve češće vodi svijet prema ratovima za vodu. Trenutno od 10 stanovnika planete četvoro nemaju vodu. Nečista voda uzrokuje 80 odsto svih bolesti i smrti u zemljama u razvoju. Zagađena voda ubije svakih osam sekundi jedno dijete na planeti. U slijedećih 25 godina pola stanovnika Zemlje neće imati pitke vode.

***

Stari Rimljani su gradili carstva vođeni pozicijamaizvorišta pitke vode. U to doba bila su posebno popularna javna kupališta koja su se koristila pre svega u svrhu održavanja zdravlja. Arheološki nalazi ukazuju da je u periodu rimske dominacije na ovim prostorima već bilo organizovanih sistema vodosnadbijevanja gradova. Savremeni vodovodi u Crnoj Gori javljaju se krajem devetnaestog vijeka, prvo na Cetinju, ali uvođenje vodovoda u gradove odvijalo se sporo. Neposredno poslije Drugog svjetskog rata (1949. godine) svega nešto više od 15 odsto stanovništva bilo je priključeno na vodovodne sisteme.

***

Voda je služila kao inspiracija mnogim umjetnicima. 1480. Sandro Botticelli u svom remek djelu „Rođenje Venere” koristio je vodu kao motiv i simbol plodnosti i života. Vrijednosti vode prvi put zvanično je priznao 26. maja 1605. kralj Francuske, Henri IV. Tada je propisan prvi zakonik za nadgledanje kupališta i izvora mineralne vode. Kasnije, po direktivi Luja XVIII, početkom 1632, prirodna mineralna voda je u flašama transportovana kako bi “bolesnima ta voda, koja je obogaćena Božijim darom, pomogla da ozdrave”.

***

Voda je izuzetno važan nutrijent koji se pije ne samo kad je čovjek žedan. Starijim osobama se preporučuje da uzimaju 6-8 čaša dnevno, odraslima 8-10 čaša, a u ljetnjim mjesecima i do 12. Za poklonike sporta i rekreacije važno je da unose dodatnih 0,5l. Na taj način se jača imunitet, poboljšava probava i osigurava zdrav život. Intenzivira se proces razmjene materija, rasterećuju bubrezi, jačaju srce i krvotok, podiže se nivo koncentracije i radne sposobnosti, smanjuju posljedice stresa, podstiče elastičnost kože...

***

Naučnici tvrde da je voda osnov života. Ona predstavlja najveći i najznačajniji dio našeg organizma. U vrijeme fetalnog života tijelo sadrži 90% vode, a kod dojenčadi 75%. Sazrijevanjem organizma procenat vode se smanjuje, što je posebno vidljivo u starijoj dobi. U ranoj trudnoći većina žena susreće se sa mučninom i povraćanjem, što je posljedica nedovoljnog unosa vode. Jedini izvor vode za fetus je majka. Visoke vrijednosti progesterona, hormona koji izlučuje posteljica, vrijedne su u osiguravanju meke materice, odnosno sprječavanja kontrakcija u krivo vrijeme. Mokraćni mjehur i mokraćni putevi građeni su od glatkog mišića, što pod uticajem progesterona umanjuje aktivnost istim mehanizmom. Rezultat su: usporeno izlučivanje mokraće i posljedične infekcije. Dovoljan unos vode podstiče bubrege na živu i urednu funkciju, umanjujući mogućnost infekcija i ostalih teškoća, uz istovremeno poboljšanje funkcije crijeva.

***

Prema predviđanjima Evropske komisije, većina zemalja članica Evropske unije suočiće se sa nedostatkom vode već 2070. godine. U Briselu kažu da su suše, učestale u Evropi tokom posljednje tri decenije, koštale ekonomiju evropskih zemalja 138 milijardi dolara. Zvaničnici u Briselu odlučni su da naprave pritisak na zemlje članice EU da racionalnije koriste vodu, i u industriji i u svakodnevnom životu. Razmatra se i radikalno povećanje cijena i štednja vode.

***

U svjetskim razmjerama, pojedine flaširane vode su i 1.000 puta skuplje od one sa slavina. Litar flaširane vode je u nekim slučajevima skuplji od litra goriva. Prošle godine Amerikanci su potrošili oko 11 milijardi dolara kupujući 31,2 milijarde litara flaširane vode. U crnogorskim prodavnicama flaširane vode koštaju od 30 centi do čak 1,5 eura.

***

Samo četiri odsto svjetske teritorije ima toliko vode kao Crna Gora. Jednom stanovniku pripada 30.425 kubnih metara godišnje, što Crnu Goru svrstava među najbogatije zemlje u Evropi. Ekonomski gledano, međutim, Crna Gora je u stvari siromašna vodom. To je bogatstvo u statističkom smislu, kada se sabere maksimum i minimum. Jedan od razloga je neracionalna potrošnja. S druge strane više od dvije trećine teritorije Crne Gore su krečnjačke stijene koje imaju svojstvo da se voda gubi sa površine i nestaje u pukotinama. Statistički, u Crnoj Gori se izluči oko 1.800 milimetara padavina i time smo svrstani u kategoriju izuzetno bogatih. Ali ta statistika se dobija kao rezultat ekstrema, jer se ta velika količina padavina izluči samo u četiri mjeseca. Ostalih osam mjeseci je suša, a mi nemamo naviku da čuvamo te vode u akumulacionim bazenima za sušni period i zato imamo probleme u vodosnabdijevanju, proizvodnji struje i navodnjavanju.

***

Crna Gora je, prema prosječnoj potrošnji vode po stanovniku, neslavni rekorder u Evropi. Prema zvaničnim podacima, u zemljama zapadne Evrope potrošnja po stanovniku je 70 kubika, dok je kod nas potrošnja čak 100 kubika iako nemamo evropski standard ni u jednoj sferi života.